Osnovna škola Darda

Na općinskome susretu LiDraNo 2020., 12. veljače 2020. u Belome Manastiru, Osnovnu školu Darda predstavljale su pjesnikinje Petra Ivezić, 5.b (Zima), Larisa Anetić, 7.c (Što sve stane u jednu pjesmu) i Ema Lazar, 7.c (Noćna mora) te novinarka Ina Hostić, 8.a (Huraaaaa za štrajk, ali ne i za nadoknadu sati!).

Mentorice su učiteljice hrvatskoga jezika Ivana Novak i Branka Horvat. Županijska smotra bit će 12. ožujka 2020. u Osnovnoj školi „Retfala“ u Osijeku, a naše će predstavnice biti Ema Lazar i Ina Hostić.

B. Horvat

Noćna mora, Ema Lazar

Uz zadnje riječi bajke, uz zadnji poljubac majke

Utonem u san dočekati novi dan

Jer novi dan se budi jutrom

Za doručak pojedem čaj s putrom

Pa u školu i s prijateljicama na partiju trača

Čija je mama jača, čija su ljepša braća

A noću u snu, u mraku, krene san o Iraku

Strah, bijes i bol osjetim u zraku

U sobi oko mene ratovi se vode

U san sve dublje i dublje tonem

Eksplozije i leteći metci na sve strane

Koliko toga u san i moju sobu stane

Bit ću hrabra, potrudit se moram

Jednom mora sve stati, ne želim da itko pati

Ne želim da se išta dogodi mome tati

Ali ne ide lako protiv noćne more

S njom se moji osjećaji bore

Kako pobijediti tu strašnu moru

A onda ugledam svjetlost sunca u zoru

Tad se sve naglo utiša i stane

Otvaram oči, gledam lik mame

Ona me nježno budi za školu

Tamo marširam k'o pobjednica u holu

Rat je, djeco, kao noćna mora

Rat je, djeco, kao staračka bora

Rat je slaniji i od Crnog mora

Ali dok je nas djece, naše mame i tate

Ne bojimo se mi strašne granate

Oni nas svojom ljubavlju prate

Ne možeš nam ništa, ti okrutni rate

ŠTO O ŠTRAJKU UČITELJA KAŽU OSMAŠI I POVJERENICA SINDIKATA HRVATSKIH UČITELJA NAŠE ŠKOLE

Huraaaaa za štrajk, ali ne i za nadoknadu sati!

Većina podržava štrajk zato jer su slobodni i nemaju nastavu * Ostali misle da su učitelji dobro plaćeni i da ne zaslužuju veću plaću od bauštelaca

Ina HOSTIĆ, 8. a

Od početka školske godine 2019./2020. govori se o mogućem štrajku profesora u osnovnim i srednjim školama. Prosvjetni radnici žele više novca za posao koji obavljaju, prikazuju mediji. Početkom listopada zaista se i dogodio. Njemu su se priključili i svi učitelji naše škole, tako da smo početak studenoga dočekali s pet neradnih dana. Učitelji prosvjeduju i pregovaraju s hrvatskom Vladom, zahtijevaju veće plaće i koeficijente u tzv. cirkularnome štrajku. Čuju se glasovi učitelja, političara, roditelja, ali čuje li se glas učenika? Je li itko učenike, kojih se to u jednakoj mjeri tiče, nešto pitao?

Stoga smo, anonimnom pisanom anketom, ispitali 45 učenika osmih razreda Osnovne škole Darda: podržavaju li štrajk učitelja ili ne, znaju li, uopće, što učitelji traže, misle li jesu li učitelji dovoljno plaćeni, mogu li se štrajkom izboriti za svoja prava, brine li ih nadoknada izgubljenih sati, o kojoj se već naveliko priča, te što bi pitali, da mogu, premijera Andreja Plenkovića.

Većina osmaša, čak 60 posto, podržava štrajk. „Da, podržavam štrajk zato što ljudi koji su završili fakultete trebaju imati plaću dostojnu onome koliko su se dugo školovali. Da nema učitelja, ne bi bilo ostalih zanimanja.“, jedan je odgovor. „Kada će, više, popustiti? Neka udovolje nastavnicima, jer su oni sve postigli trudom i zaslužuju veći koeficijent!“, kaže drugi učenik. Treći, pak, kaže: „Sindikat učitelja, kako sam čuo, traži više od 6 posto povećanja za osnovicu plaće, no nedavno sam čuo kako žele određeni postotak uz koeficijent plaća.“ Mnogi, kao i oni, misle da profesori zaslužuju više poštovanja i smatraju ih zamjenskim roditeljima. Ipak, većina učenika podržava štrajk zato jer nema nastave! Jeeeee, nema nastave sutra, hvala Bogu!, najčešći su odgovori.

UČITELJSKI POSAO LAKŠI JE OD FIZIČKOG!

NE štrajku reklo je četrnaestoro učenika, a četvero ih nema mišljenje o tome. Ljuti su i bijesni kada čuju da netko radi prekovremeno jako težak fizički posao, dok oni s prosječnom plaćom, poput učitelja, traže „bolje uvjete i svoje dostojanstvo.“ Jedan je učenik posebno oštro komentirao: „Ne! Neki ljudi rade od jutra do navečer da othrane svoju obitelj, a učitelji sjede i predaju. Doktorice 24 sata provode u bolnici, ljudi se na gradlištima lome za male novce, a učitelji žele veću plaću.“

Na pitanje brine li ih nadoknada izgubljenih nastavnih dana, o kojoj se već naveliko priča da bi mogla biti subotom ili smanjenjem zimskih praznika, 29 se učenika izjasnilo da ih brine, trinaestero da ih ne brine, a troje nije odgovorilo. Uglavnom ne žele ići u školu subotom, a sama pomisao na skraćivanje zimskih praznika stvara im veliku brigu, nelagodu i opterećenje. Tvrde kako se svi trebaju boriti za svoja prava, ali ne ugrožavati time tuđa, pogotovo žrtvovanjem njihovih praznika koje bi trebali provesti s obitelji i prijateljima. „Većina ljudi za praznike ide kod svojih najmilijih i mislim da im se ta mogućnost ne treba oduzeti.“, kaže osmaš, s kojim se slaže i drugi: „Naš odmor i naše vrijeme nitko ne bi trebao oduzimati. Nismo birali štrajk, nismo krivi i nećemo ispaštati!“ Nekoliko ih je opet uspoređivalo plaće učitelja i nekih drugih radnika. Uzrujaniji je napisao: „Ne želim izgubiti zimske praznike zbog njihovoga štrajka, koji nije potreban, jer za ono što rade imaju i više nego dobre plaće. A ljudi na baušteli rade dvanaest, trinaest sati na suncu i zimi i imaju male plaće“.

PITANJA ZA PLENKOVIĆA

O političkoj i medijskoj sceni ne znaju baš puno, tako da je većina anketiranih izjavila da nema pojma što bi pitala predsjednika Vlade Republike Hrvatske Plenkovića. Oni koji su odgovorili misle da ljudi ne moraju biti jednako plaćeni, ali moraju biti plaćeni prema svojim zaslugama. „Zašto nisu svi plaćeni prema svojim zaslugama?“, pitao je učenik, dodajući: „Što to rade u Saboru da imaju tolike plaće? I jesu li svjesni da bez učitelja niti oni ne bi bili tamo gdje su sad?“ Primjećuju i da društveno i političko uređenje države nije kakvo bi trebalo biti, ali oni tu ne mogu ništa jer su djeca, ali djeca sa savjesti i mišljenjem i zato mole one na vlasti da se pobrinu za to: „Rekao bih gospodinu Plenkoviću kako nije posao učenika miješati se u politiku, no naše je pravo da kažemo što mislimo i stojimo iza toga što kažemo ili napišemo. Svakako poslušajte i naš glas, tako ćete imati potpuniji odgovor!“

Što, na kraju, zaključiti iz ankete? Učenici kao učenici – vesele se kad nema nastave i kad učitelji štrajkaju, ali nesretni su ako im se spomene nadoknada. „Nekada budem sretna jer nema nastave, ali, ipak, kad tad, morat ćemo nadoknađivati. Mnogi se vesele zbog štrajka, ali ne znam baš hoće li biti sretni ako budu morali ići subotom u školu“, zaključila je učenica.

TEKSTUALNI OKVIR:

Bez obrazovanja nema budućnosti, napretka, spoznaja, nema ničega. I svaki put kada je predizborna kampanja svi se kunu u Zemlju Znanja te da je budućnost Lijepe Naše u rukama učitelja. No, kada političari zasjednu na tron, učitelje zaborave. Ove smo godine odlučili, svi zaposlenici u obrazovanju, reći DOSTA! Dosta je bilo potplaćenosti za visokoobrazovane ljude, dosta je bilo laži glede našega godišnjeg odmora i nerada, dosta je bilo ponižavanja i omalovažavanja najkompleksnijega posla na svijetu, naglasila je učiteljica biologije i kemije Andreja Dorić, školska i županijska povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja, obrazlažući štrajk učitelja:

Da bi nam u školi bilo toplo, treba nam domar. Gladni ne možemo pratiti nastavu i zato nam trebaju naše kuharice. Lijepo nam je raditi u čistim učionicama, zahvaljujući tetama spremačicama. Svaki je organ bitan u školi, ali učitelji su srce. Svi kucamo kao jedan i zahtijevamo bolji status, veće plaće, pravedan sustav koji će zaštititi učitelje od nasilja i anonimnih prijava. Vama je, učenicima, to prava lekcija iz Građanskoga odgoja Škole za Život - kako se argumentima boriti za svoja prava.

Zajedno možemo mijenjati svijet! Da biste odrasli u pametne, snalažljive i sretne ljude, trebate zadovoljne, nasmijane, poletne, obrazovane i cijenjene učitelje. Možda i zbog toga što ćete sutra i sami postati učiteljima.